Koliko traje ostavinski postupak u Srbiji i od čega zavisi njegovo trajanje?
Smrt člana porodice predstavlja jedan od najtežih životnih trenutaka. Pored ličnog gubitka, naslednici se često prvi put susreću sa ostavinskim postupkom i brojnim nedoumicama – ko pokreće postupak, da li ga vodi sud ili javni beležnik, koja dokumentacija je potrebna, koliko postupak traje i šta je potrebno učiniti nakon donošenja rešenja o nasleđivanju.
Ovaj vodič namenjen je svima koji žele da razumeju kako ostavinski postupak izgleda u praksi u Republici Srbiji. Cilj je da na jasan i razumljiv način objasni tok postupka i odgovori na pitanja sa kojima se naslednici najčešće susreću.
Sadržaj članka
- Šta je ostavinski postupak?
- Kako se pokreće ostavinski postupak?
- Ko vodi ostavinski postupak?
- Testament ili zakonsko nasleđivanje
- Ko su zakonski naslednici?
- Koja dokumentacija je potrebna?
- Da li naslednici moraju sami da pribave dokumentaciju?
- Kako izgleda ostavinska rasprava?
- Da li svi naslednici moraju da prisustvuju?
- Šta ako među naslednicima postoji spor?
- Koliko traje ostavinski postupak?
- Koliko košta ostavinski postupak?
- Naslednici koji žive u inostranstvu
- Rešenje o nasleđivanju
- Upis prava svojine u katastar
- Rasprava bez prisustva naslednika
- Odricanje od nasleđa
- Naknadno pronađena imovina
- Najčešća pitanja
Šta je ostavinski postupak?
Ostavinski postupak je zakonom uređen postupak u kojem se utvrđuju naslednici, obim zaostavštine i način ostvarivanja naslednih prava.
Predmet ostavinskog postupka može biti pokretna i nepokretna imovina koju je ostavilac posedovao u trenutku smrti, uključujući:
- stanove i kuće;
- građevinsko i poljoprivredno zemljište;
- novčana sredstva na računima;
- vozila;
- hartije od vrednosti;
- poslovne udele;
- druga imovinska prava.
Po okončanju postupka donosi se rešenje o nasleđivanju, kojim se utvrđuje ko stiče prava na zaostavštini i u kom obimu.
Važno je imati u vidu da određena imovina ne ulazi u zaostavštinu. To je, između ostalog, slučaj sa imovinom koja je preneta na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju. Više o tome pročitajte u tekstu Ugovor o doživotnom izdržavanju.
Kako se pokreće ostavinski postupak?
Jedna od najčešćih zabluda jeste da naslednici moraju sami da pokrenu ostavinski postupak. U najvećem broju slučajeva to nije potrebno.
Nakon evidentiranja smrti, matičar po službenoj dužnosti dostavlja izvod iz matične knjige umrlih nadležnom sudu. Sud formira predmet i, u najvećem broju slučajeva, poverava sprovođenje ostavinskog postupka javnom beležniku kao sudskom povereniku.
Samostalno obraćanje sudu najčešće je potrebno samo kada postupak nije pokrenut ni nakon protoka dužeg vremena od smrti ostavioca.
Ko vodi ostavinski postupak?
Za ostavinski postupak nadležan je sud, ali se najveći broj predmeta u praksi poverava javnom beležniku koji postupa kao sudski poverenik.
To znači da će naslednici poziv za ostavinsku raspravu najčešće dobiti upravo od javnog beležnika, kojem dostavljaju potrebnu dokumentaciju i kod kojeg se održava ostavinska rasprava.
Testament ili zakonsko nasleđivanje
Jedno od važnih pitanja u ostavinskom postupku jeste da li postoji testament.
Ako testament ne postoji, nasleđivanje se sprovodi prema pravilima zakonskog nasleđivanja.
Ako testament postoji, javni beležnik utvrđuje njegovu sadržinu i ispituje da li su ispunjeni uslovi za njegovu primenu.
Važno je naglasiti da ni postojanje testamenta ne znači automatski da su rešena sva pitanja u vezi sa nasleđivanjem. U pojedinim slučajevima potrebno je utvrditi i druge činjenice koje mogu biti od značaja za donošenje rešenja o nasleđivanju.
Ko su zakonski naslednici?
Kada testament ne postoji ili se ne primenjuje na celokupnu zaostavštinu, naslednici se određuju prema pravilima Zakona o nasleđivanju.
Zakon propisuje nasledne redove koji određuju:
- ko ima pravo na nasleđe;
- kojim redosledom se to pravo ostvaruje;
- koliki nasledni deo pripada svakom nasledniku.
Koja dokumentacija je potrebna za ostavinski postupak?
Dokumentacija potrebna za ostavinski postupak zavisi od vrste zaostavštine i okolnosti konkretnog slučaja. Ipak, određena dokumenta pojavljuju se u gotovo svakom postupku:
- izvod iz matične knjige umrlih;
- lična karta ili pasoš naslednika;
- testament – ukoliko postoji;
- dokumentacija o nepokretnostima;
- dokumentacija o vozilima – saobraćajna dozvola;
- punomoć – kada naslednika zastupa advokat.
Javni beležnik može, po potrebi, zatražiti i dodatnu dokumentaciju neophodnu za pravilno utvrđivanje činjenica.
Da li naslednici moraju sami da pribave svu dokumentaciju?
Ne. Deo podataka javni beležnik pribavlja po službenoj dužnosti iz službenih evidencija, dok određenu dokumentaciju dostavljaju naslednici ili druga zainteresovana lica.
Zbog toga se tokom postupka može tražiti dopuna dokumentacije ili dodatno pojašnjenje.
Kako izgleda ostavinska rasprava?
Ostavinska rasprava predstavlja centralni deo ostavinskog postupka. Tokom nje javni beležnik utvrđuje sve činjenice značajne za donošenje rešenja o nasleđivanju.
Na raspravi se utvrđuje:
- ko su naslednici;
- da li postoji testament;
- koja imovina čini zaostavštinu;
- da li među naslednicima postoje sporna pitanja.
Kada među naslednicima nema spora i raspoloživa je potrebna dokumentacija, ostavinski postupak se po pravilu završava brže i jednostavnije.
Da li svi naslednici moraju da prisustvuju raspravi?
Ne.
Da li je lično prisustvo svih naslednika potrebno zavisi od okolnosti konkretnog slučaja. Kada su ispunjeni zakonski uslovi, pojedine procesne radnje mogu se preduzimati i preko punomoćnika.
To je naročito važno kada naslednik živi u inostranstvu ili iz drugih razloga nije u mogućnosti da prisustvuje raspravi.
Šta ako među naslednicima postoji spor?
Ukoliko među naslednicima postoji spor o sastavu zaostavštine, testamentu ili drugim činjenicama od značaja za nasleđivanje, javni beležnik neće rešavati ta sporna pitanja u ostavinskom postupku.
Dalji tok zavisi od prirode spora i primene odgovarajućih zakonskih pravila, što u pojedinim slučajevima može dovesti do pokretanja posebnog parničnog postupka.
Koliko traje ostavinski postupak?
Ne postoji jedinstven zakonski rok u kojem će svaki ostavinski postupak biti završen.
Kada su činjenice nesporne i dokumentacija potpuna, postupak će biti okončan znatno brže nego u složenijim predmetima.
Koliko košta ostavinski postupak?
Troškovi ostavinskog postupka zavise od više faktora, pre svega od:
- vrednosti zaostavštine;
- broja naslednika;
- vrste i obima imovine;
- radnji koje je potrebno preduzeti tokom postupka.
Ukoliko naslednici angažuju advokata, tome se pridružuju i troškovi pravnog zastupanja.
Naslednici koji žive u inostranstvu
Činjenica da naslednik živi u inostranstvu ne utiče na njegovo pravo na nasleđe.
Naslednik koji nije u mogućnosti da lično učestvuje u postupku može, kada su ispunjeni potrebni uslovi, ovlastiti advokata da ga zastupa pred sudom ili javnim beležnikom..
Rešenje o nasleđivanju
Po završetku ostavinskog postupka donosi se rešenje o nasleđivanju.
Rešenje o nasleđivanju predstavlja pravni osnov za ostvarivanje naslednih prava, ali je kod pojedinih vrsta imovine nakon njegove pravnosnažnosti potrebno sprovesti i dodatne postupke.
Upis prava svojine u katastar
Kada zaostavštinu čine stan, kuća, zemljište ili druga nepokretnost, pravnosnažno rešenje o nasleđivanju predstavlja upis prava svojine u katastar nepokretnosti.
Mnogi građani smatraju da se vlasništvo automatski menja donošenjem rešenja o nasleđivanju. To nije slučaj. Tek nakon sprovedenog upisa naslednik postaje evidentiran kao vlasnik u javnim evidencijama.
Da li se ostavinska rasprava može održati bez prisustva naslednika?
U određenim situacijama – da.
Kada su ispunjeni zakonski uslovi ili kada naslednik angažuje advokata i dostavi punomoćje, pojedine procesne radnje mogu se obaviti i bez njegovog ličnog dolaska.
To je naročito čest slučaj kada naslednik:
- živi u inostranstvu;
- zbog zdravstvenih razloga ne može da prisustvuje;
- ovlasti advokata ili drugo lice da ga zastupa.
Odricanje od nasleđa – kako i kada je moguće?
Naslednik može da se odrekne nasleđa. Izjava o odricanju daje se tokom ostavinskog postupka pred javnim beležnikom ili sudom.
Važno je znati da odricanje proizvodi značajne pravne posledice i da se ne može uvek jednostavno opozvati.
Šta ako se naknadno pronađe imovina ostavioca?
Dešava se da nakon pravnosnažnosti rešenja o nasleđivanju bude pronađena imovina koja nije bila obuhvaćena prvobitnim postupkom – na primer dodatna parcela, bankovni račun ili druga prava.
U takvoj situaciji moguće je sprovesti naknadni ostavinski postupak za tu imovinu.
Nije potrebno ponavljati ceo postupak od početka, već se odlučuje samo o naknadno pronađenoj zaostavštini.
Najčešća pitanja
Da li ostavinski postupak zastareva?
Sam postupak može se pokrenuti i nakon dužeg vremena od smrti ostavioca, ali odlaganje često otežava pribavljanje dokumentacije i utvrđivanje činjenica.
Da li je advokat obavezan?
Advokat nije obavezan, ali može biti od velike pomoći kada postoji testament, spor među naslednicima, nepokretnosti ili naslednici u inostranstvu.
Mogu li naslednici da se dogovore o podeli imovine?
Da. Kada među naslednicima postoji saglasnost, sporazum može značajno olakšati i ubrzati postupak.
Da li se dugovi nasleđuju?
Naslednici mogu odgovarati za dugove ostavioca u granicama propisanim Zakonom o nasleđivanju.
Zaključak
Ostavinski postupak je postupak kojim se utvrđuju naslednici i uređuje prenos imovine nakon smrti ostavioca.
Iako se veliki broj predmeta okonča bez većih komplikacija, pojedine okolnosti – poput postojanja testamenta, nepokretnosti, naslednika u inostranstvu ili spora među naslednicima – mogu značajno uticati na tok postupka.
Pravovremeni pravni savet često doprinosi bržem i efikasnijem rešavanju svih pitanja u vezi sa nasleđivanjem.
Ukoliko vam je potrebna pravna pomoć u vezi sa ostavinskim postupkom, sastavljanjem testamenta, zastupanjem naslednika iz inostranstva ili upisom prava svojine nakon nasleđivanja, Advokatska kancelarija Kalušev pruža pravnu pomoć i zastupanje u svim fazama postupka.
Potrebna vam je pravna pomoć u vezi sa ostavinskim postupkom?
Ako imate pitanje u vezi sa pokretanjem ostavinskog postupka, dokumentacijom, zastupanjem naslednika koji živi u inostranstvu ili upisom nasleđene nepokretnosti u katastar, možete se obratiti advokatskoj kancelariji telefonom ili e-mailom.
+381 69 123 68 69
adv.kalusev@gmail.com