Sud, javni izvršitelj, javni beležnik, katastar i advokat – kome se obratiti?

Kada nastane pravni problem, često nije jasno kome se prvo treba obratiti. Da li je potrebno otići kod advokata, pokrenuti postupak pred sudom, obratiti se javnom izvršitelju, zakazati termin kod javnog beležnika ili podneti zahtev katastru?

Najkraće rečeno, sud odlučuje u sporovima i drugim postupcima iz svoje nadležnosti, javni izvršitelj sprovodi izvršenje, javni beležnik obavlja poslove koji su mu povereni zakonom, katastar vodi evidenciju o nepokretnostima i pravima na njima, dok advokat pruža pravnu pomoć i zastupa interese svog klijenta.

Međutim, jedan pravni problem može uključivati više organa i pravnih profesija. Kupovina nepokretnosti, na primer, može zahtevati proveru dokumentacije i ugovora, postupanje pred javnim beležnikom i upis prava svojine u katastar.

Zbog toga pravo pitanje često nije samo „kome da se obratim?“, već i „kojim redosledom treba preduzeti potrebne korake?“

Najkraće objašnjenje: ko šta radi?

Sud odlučuje u sporovima i drugim postupcima za koje je nadležan.

Javni izvršitelj postupa u izvršnom postupku radi sprovođenja izvršenja u skladu sa zakonom.

Javni beležnik, koga građani često nazivaju notarom, obavlja poslove zasnovane na javnim ovlašćenjima, uključujući sastavljanje i potvrđivanje određenih pravnih isprava i druge zakonom poverene poslove.

Katastar nepokretnosti vodi podatke o nepokretnostima, pravima i drugim činjenicama čiji je upis predviđen zakonom.

Advokat pruža pravnu pomoć, savetuje klijenta i zastupa njegove interese.

Ove uloge nisu međusobno zamenljive. Javni beležnik ne može da zastupa stranku, katastar ne donosi presude, a javni izvršitelj ne daje pravne savete van oblasti kojom se bavi.

Šta radi sud i kada se njemu obraćate?

Ako postoji spor sa drugim licem koji nije moguće rešiti dogovorom, postupak se često vodi pred sudom. Međutim, nije svaki pravni problem sudski spor i nije za svako pravno pitanje potrebno pokretati sudski postupak.

Pred sudovima se, u zavisnosti od njihove nadležnosti, vode različite vrste postupaka. Građani se sa sudom mogu susresti, između ostalog, u vezi sa:

  • naknadom materijalne ili nematerijalne štete;
  • neispunjenjem ugovornih obaveza;
  • imovinskim sporovima;
  • određenim porodičnim i naslednim pitanjima;
  • radnim sporovima;
  • prekršajima;
  • drugim pravima o kojima se odlučuje u sudskom postupku.

U Srbiji postoje sudovi opšte i posebne nadležnosti, a više informacija o organizaciji i nadležnosti sudova dostupno je na Portalu pravosuđa Srbije.

Važno je razlikovati sud od advokata. Sud donosi odluku o spornom pitanju, dok advokat pruža pravnu pomoć i zastupa interese svog klijenta. Sudija je nezavisan i nije pravni savetnik jedne od strana u postupku.

Zato se pre pokretanja postupka često prvo razmatra da li postoji osnov za postupak, koji sud ili drugi organ je nadležan, koji su mogući troškovi i da li se problem može rešiti bez suda.

Šta radi javni izvršitelj?

Javni izvršitelj se pojavljuje kada određena obaveza nije dobrovoljno ispunjena i kada se sprovodi izvršni postupak.

Izvršni postupak nije isto što i parnični postupak u kome sud odlučuje o spornom pravu. U izvršnom postupku cilj je sprovođenje izvršenja na osnovu odgovarajućeg pravnog osnova i u skladu sa pravilima tog postupka.

U zavisnosti od konkretnog predmeta, izvršenje se može odnositi na novčana sredstva, zaradu i druga primanja, pokretne stvari, nepokretnosti ili druga prava.

Javni izvršitelj nije advokat poverioca niti dužnika. Njegova uloga nije da jednoj strani savetuje šta je za nju pravno najpovoljnije.

Ako ste primili rešenje ili drugi akt u izvršnom postupku i ne znate šta taj akt znači, da li postoji rok za reagovanje, da li imate pravo na pravno sredstvo ili kakve posledice može imati nepostupanje, važno je razlikovati postupanje javnog izvršitelja od pravnog savetovanja i zastupanja.

Informacije o javnim izvršiteljima i propisima dostupne su na sajtu Komore javnih izvršitelja.

Šta radi javni beležnik, odnosno notar?

U svakodnevnom govoru često se koristi naziv notar, dok je zakonski naziv u Srbiji javni beležnik.

Javni beležnik obavlja poslove zasnovane na javnim ovlašćenjima. U okviru svojih nadležnosti javni beležnici sprovode ostavinski postupak sastavljaju isprave, potvrđuju pravne poslove, overavaju potpise i obavljaju druge poslove predviđene zakonom.

Građani se sa javnim beležnikom često susreću kod:

  • pravnih poslova u vezi sa nepokretnostima;
  • overe potpisa i dokumenata;
  • sastavljanja ili potvrđivanja određenih pravnih isprava;
  • ostavinskih postupaka koji su javnom beležniku povereni.

Više informacija o javnobeležničkim poslovima dostupno je na sajtu Javnobeležničke komore Srbije.

Međutim, javni beležnik i advokat nemaju istu ulogu.

Advokat pruža pravnu pomoć svom klijentu i zastupa njegove interese. Javni beležnik postupa u okviru zakonskih ovlašćenja i nije zastupnik jedne ugovorne strane.

Ta razlika je naročito važna kod ugovora o nepokretnostima. To što određeni ugovor mora biti zaključen ili potvrđen u propisanoj formi pred javnim beležnikom ne znači da javni beležnik preuzima ulogu advokata koji prethodno analizira pravni položaj i interese jedne strane.

Šta radi katastar?

Katastar nepokretnosti vodi podatke o nepokretnostima, stvarnim pravima na njima i drugim pravima i činjenicama čiji je upis predviđen zakonom.

Podaci se mogu odnositi na:

  • parcele;
  • objekte;
  • stanove i druge posebne delove objekata;
  • pravo svojine i druga prava;
  • hipoteke;
  • zabeležbe i druga upisana ograničenja ili činjenice.

Javni pristup eKatastru omogućava pregled podataka o upisanim nepokretnostima i pravima. Pretraga se može vršiti prema broju parcele ili adresi nepokretnosti. Javno dostupnim podacima možete pristupiti preko sajta Republičkog geodetskog zavoda.

Međutim, katastar nije sud. Postupak upisa u katastar i rešavanje spora o pravu svojine nisu ista stvar.

Ako dokumentacija nije odgovarajuća ili između više lica postoji spor o pravu, samo obraćanje katastru ne mora biti dovoljno da se pravni problem reši.

Više o ovoj oblasti možete pročitati na stranici Advokat za katastar – Novi Sad.

Šta radi advokat?

Advokat pruža pravnu pomoć i zastupa interese klijenta.

U zavisnosti od konkretnog problema, pravna pomoć može obuhvatiti:

  • pravni savet;
  • analizu dokumentacije;
  • sastavljanje i proveru ugovora;
  • zastupanje pred sudom;
  • zastupanje u izvršnom postupku;
  • zastupanje u upravnom postupku;
  • pravnu pomoć u postupcima pred katastrom;
  • zastupanje pred drugim organima.

Ključna razlika u odnosu na prethodno opisane institucije jeste u tome što advokat nije organ koji odlučuje o predmetu, ne sprovodi izvršenje i ne vodi javni registar. Njegova uloga je pružanje pravne pomoći i zaštita prava i interesa klijenta u granicama zakona.

Zato se advokatu često obraća pre nego što je postupak pokrenut.

Ponekad je najvažnije prvo utvrditi:

  • da li postupak uopšte treba pokretati;
  • ko je nadležan;
  • da li postoji rok;
  • koja dokumentacija je potrebna;
  • da li postoji mogućnost dogovora;
  • koji su mogući troškovi i rizici.

Odgovore na neka od pitanja koja se najčešće postavljaju pre pokretanja postupka možete pronaći na stranici Najčešće postavljena pitanja advokatu.

Kome se obratiti u konkretnoj situaciji?

Ako Vam je potrebno… Najčešće je relevantan…
Odluka u pravnom sporu Sud
Sprovođenje izvršenja Javni izvršitelj
Zakonom propisana forma, potvrda ili drugi javnobeležnički posao Javni beležnik
Upis ili promena podataka o nepokretnosti i pravima Katastar
Pravni savet i zaštita Vaših interesa Advokat

Ova tabela predstavlja samo opštu orijentaciju. Jedan predmet može uključivati više institucija.

Upravo je zato korisno razumeti ne samo ko šta radi, već i kojim redosledom se pojedini koraci preduzimaju.

Primer: kupovina nepokretnosti

Kod kupovine nepokretnosti mogu se pojaviti najmanje tri različite uloge.

Advokat može pregledati dokumentaciju, analizirati pravna pitanja značajna za klijenta i sastaviti ili proveriti ugovor.

Javni beležnik postupa u okviru svojih ovlašćenja i forme koju zakon zahteva za konkretan pravni posao.

Promena prava svojine zatim se evidentira u katastru, ako su ispunjeni uslovi za upis.

Zbog toga izrazi „advokat“, „notar“ i „katastar“ ne označavaju tri alternative između kojih se bira samo jedna. U istom pravnom poslu svako može imati različitu ulogu.

Više o pravnoj pomoći kod ugovora možete pročitati na stranici Sastavljanje i provera ugovora.

Primer: ostavinski postupak i nasleđena nepokretnost

Kod nasleđivanja se takođe mogu povezati različite institucije.

Ostavinski postupak može biti poveren javnom beležniku kao povereniku suda. Nakon pravnosnažnog okončanja postupka mogu se pojaviti pitanja u vezi sa upisom naslednika kao nosioca prava na nepokretnosti.

Ako među naslednicima postoji spor, situacija može zahtevati drugačije pravne korake.

Zato nije isto:

  • raspraviti zaostavštinu;
  • rešiti spor među naslednicima;
  • sprovesti promenu u katastru.

Više o ovoj oblasti možete pročitati na stranici Nasledno pravo – ostavinski postupak i imovina.

Primer: dug i izvršni postupak

Ako neko duguje novac, nije svaka situacija odmah predmet za javnog izvršitelja.

Najpre je važno utvrditi na osnovu čega se potraživanje zahteva, da li je obaveza dospela, koja dokumentacija postoji i koji postupak je odgovarajući.

Sa druge strane, ako ste već primili akt u izvršnom postupku, važno je proveriti njegov sadržaj i rokove. Ignorisanje dokumenta ne znači postupak neće biti sproveden.

U praksi je zato važno razlikovati:

  • utvrđivanje spornog prava;
  • postojanje osnova za izvršenje;
  • sprovođenje samog izvršenja.

Da li prvo treba da se obratim advokatu?

Ne u svakoj situaciji.

Ako želite samo da proverite javno dostupan podatak o nepokretnosti, možete koristiti javni pristup eKatastru. Ako Vam je potrebna jednostavna overa potpisa, relevantan je javni beležnik.

Međutim, pravni savet može biti koristan kada niste sigurni:

  • ko je nadležan;
  • koji dokument treba podneti;
  • da li postoji rok;
  • kakve posledice može imati određena radnja;
  • da li je postupak uopšte potreban.

U tim situacijama cilj prvog razgovora nije nužno pokretanje postupka. Cilj može biti upravo utvrđivanje šta je sledeći korak i da li neki postupak treba pokrenuti.

Najčešća pitanja

Da li je notar isto što i javni beležnik?

Da. U svakodnevnom govoru često se koristi reč „notar“, dok je zakonski naziv u Srbiji „javni beležnik“.

Da li je javni beležnik isto što i advokat?

Ne. Advokat pruža pravnu pomoć i zastupa interese klijenta. Javni beležnik obavlja poslove koji su mu povereni zakonom na osnovu javnih ovlašćenja.

Da li javni izvršitelj odlučuje ko je u pravu?

Javni izvršitelj postupa u okviru izvršnog postupka. To nije isto što i odlučivanje suda o spornom pravu u parničnom postupku.

Da li katastar može da reši spor o vlasništvu?

Katastar vodi evidenciju i odlučuje o upisima u okviru svoje nadležnosti, ali nije zamena za sud kada postoji spor koji zahteva sudsku odluku.

Da li advokat može da zastupa klijenta pred ovim institucijama?

U zavisnosti od vrste postupka i zakonskih pravila, advokat može pružati pravnu pomoć i zastupati klijenta pred sudovima, u izvršnim postupcima, pred katastrom i drugim organima.

Niste sigurni kome treba da se obratite?

Svaki pravni problem ima svoje specifičnosti. Ako niste sigurni koji organ je nadležan ili koji bi trebalo da bude Vaš sledeći korak, možete se obratiti advokatskoj kancelariji telefonom ili e-mailom.